KLASA: 100-01/20-01/40
URBROJ: 500-00-20-1
Zagreb, 6. travanja 2020.

Otvoreno pismo HKIG upućeno medijima

Građani grada Zagreba i okolice, 22. ožujka 2020, dobili su snažno upozorenje koje se ne smije zanemariti. Zagreb je pogodio potres intenziteta 5,5 prema Richteru, u olakotnim okolnostima praznih ulica, škola, vrtića, javnih ustanova, sa ovaj puta minimalnim ljudskim žrtvama. Materijalna šteta je značajna, ali na sreću većina oštećenih građevina može se sanirati i rekonstruirati kako bi zadovoljile protupotresne propise i izdržale i jače potrese od prethodnog.

Istog dana na teren su izašli volonteri, članovi Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG) o čijem su djelovanju snimljeni mnogi prilozi i objavljeni brojni tekstovi u tiskanim i elektronskim medijima. Ovom prilikom se želimo svima medijima zahvaliti na podršci i kooperativnosti ali ujedno i poslati važnu poruku javnosti.

Ovaj potresni događaj nam je pokazao da bi u slučaju da Zagreb pogodi potres magnitude preko 6.0 prema Richterovoj ljestvici, koji je nažalost moguć za područje Zagreba i okolice, posljedice bile katastrofalne. S obzirom na trenutno stanje, značajan dio naših bolnica, škola, vrtića, kazališta, crkava, muzeja, višestambenih zgrada i obiteljskih kuća bili bi urušeni do temelja. Građevinska struka na ovaj problem upozorava godinama, ali bez dovoljne podrške lokalnih i državnih političkih struktura.

Smatramo da kao građevinska struka trebamo bez kompromisa biti lideri u procesu obnove u koji se naravno trebaju uključiti i ostale tehničke struke, elektro i strojarski inženjeri, arhitekti, a sve, naravno uz punu podršku povjesničara i konzervatora obzirom da veliki dio oštećenih objekata spadaju u zaštićeno kulturno dobro.

Dosadašnja praksa sanacija objekata u povijesnoj jezgri Zagreba, u kojoj se sustavno zanemarivao aspekt potresne sigurnosti, očito nije donijela zadovoljavajuće rezultate zbog neuvažavanja stalnih upozorenja građevinske struke na moguće katastrofalne posljedice potresa.

HKIG sudjeluje aktivno u Savjetu za obnovu zgrada oštećenih potresom kao savjetodavno tijelo Vlade RH kod donošenja Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom u području grada Zagreba i okolice. Budući da se zakonom definira postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih u potresu, gradnja zamjenskih objekata i zbrinjavanje osoba pogođenih nepogodom, smatramo da donošenje zakona treba ići u hitnu proceduru ali kao struka želimo naglasiti osnovne teze od kojih se ne smije odstupiti u njegovom sadržaju:

Zakonom se mora definirati minimalna razina potresne otpornosti obnovljene i poboljšane konstrukcije pri čemu je nužno da objekti javne namjene budu projektirani prema usvojenim europskim standardima odnosno da budu pouzdani i kod potresa većih i razornijih magnituda čija je vjerojatnost događanja vrlo izvjesna. Posebno smo zabrinuti što svakodnevno svjedočimo velikim oštećenjima na zgradama bolnica, škola i vrtića u kojima boravi najranjiviji dio stanovništva, a dio njih ostaje neupotrebljiv za daljnju uporabu. Ovim zahtjevom želimo u budućnosti smanjiti moguća stradavanja, materijalnu štetu i gubitke ljudskih života. Naša želja je da se u roku ne dužem od 10 godina svi javni objekti dovedu u sigurnosno stanje otpornosti na potres propisano važećim zakonom.

Zakonom se mora kao minimalna razina projektne dokumentacije definirati glavni građevinski projekt sa provedenom revizijom projekta (bez ishođenja građevinske dozvole) kao i provođenje stručnog nadzora od strane inženjera građevinske struke. Kako bi se proces obnove što brže realizirao, potrebna je tijesna suradnja sa konzervatorskom strukom tijekom projektiranja ukoliko se radi o objektima zaštićenog kulturnog dobra. U procesu potpune obnove zgrada potrebno je uključiti sve inženjerske struke u skladu s njihovim zadaćama i kompetencijama.

S obzirom da se gotovo cijeli teritorij RH nalazi na trusnom području, s gradovima koji se u bilo kojem trenutku mogu naći u sličnom problemu s kojim se trenutno suočava Grad Zagreb, apeliramo na hitno donošenje državne strategije ojačanja objekata prvenstveno javnih zgrada i zaštićenih kulturnih dobara.

Želimo podsjetiti na potrese u Skopju 1964. (6.1 po Richteru, više od 1.000 poginulih), Banja Luci 1969. (6.0 po Richteru, 15 poginulih), u Crnoj Gori 1979. (7 po Richteru, 136 poginulih, stradala je i povijesna jezgra Dubrovnika) te Albaniji 2019. (6.4 po Richteru, 51 poginulih) koji nas upozoravaju da živimo na trusnom, potresnom području te da brigu o potresnoj sigurnosti moramo voditi stalno i prenositi ju na buduće generacije.

Mi građevinski inženjeri koristimo moderne inženjerske metode i zasigurno znamo ispravno konstruirati građevine sigurne na potres.

Mi znanstvenici s Građevinskih fakulteta pratimo i razvijamo najnovija znanstvena dostignuća u potresnom inženjerstvu.

Mi izvođači radova raspolažemo modernom tehnologijom, alatima i strojevima koje koristimo u gradnji i rekonstrukcijama građevina.

Čast nam je bilo pomoći svim građanima Zagreba i okolice u nevolji te želimo smanjiti mogućnost da se nešto slično ili čak i gore dogodi u budućnosti. Stoga nam je ovaj poziv na poštivanje sigurnosti kod projektiranja i izgradnje dužnost i obaveza koju nam naša građevinska struka nameće.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva (HKIG) i Upravni odbor